Dobro je poznato kako je jedini način dolaska do Dubrovnika kopnenim prometnim sredstvima oduvijek bio preko Neuma, odnosno preko bosansko-hercegovačkog teritorija, što je ovaj svjetski poznati grad i turistički dragulj republike Hrvatske činilo teritorijalno odsječenim od ostatka njenog teritorija. Dovršetak projekta izgradnje Pelješkog mosta promijenio je ovu situaciju i unaprijedio prometnu povezanost cijele RH, s naglaskom na povezanost s jugom Hrvatske. Pojava COVID-19 pandemije i nikad prije viđene zdravstvene krize koja je utjecala na cijeli svijet, te sva područja ljudskog života, odgodili su finalizaciju izgradnje. Unatoč tome, izgradnja Pelješkog mosta je završena te je on, po prvi put, službeno otvoren za promet 26.srpnja 2022. godine. Most je dug 2,4 km i visok 55 metara, s četiri prometna traka. Projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher, a projekt je radio u suradnji s Jurom Radićem.
Pelješki most – ostvarenje dugogodišnjeg hrvatskog sna
Ugovor o izgradnji Pelješkog mosta potpisan je između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation te Nadzor izgradnje sa zajednicom ponuditelja u sklopu kojeg se nalaze Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering. Ugovor je potpisan 23. travnja 2018. godine. Tom je prilikom premijer Plenković naglasio kako “Izgradnjom Pelješkoga mosta rješavamo pitanje povezanosti juga Hrvatske s ostatkom zemlje, dobivamo veliki investicijski projekt, imamo konkretnu vidljivost članstva u Europskoj uniji, a otvaramo i dugoročnu gospodarsku suradnju s Kinom”. Rješavanje pitanja povezanosti juga s ostatkom Hrvatske premijer Plenković nazvao je “ostvarenjem hrvatskog sna” te smatra kako će korisnici mosta dati svoj doprinos ekonomskom razvoju Hrvatske, boljoj prometnoj povezanosti, boljim prihodima od turizma, a iznad svega kvalitetnijem životu svih ljudi koji žive u južnom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije. Pelješki most izgrađen je u okviru projekta Cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom, ukupno vrijednom oko 520 milijuna eura, za što je osigurano 357 milijuna eura europskih sredstava.
Prvotna ideja o izgradnji mosta predložena je još 1997.godine od tadašnjeg strane župana dubrovačko-neretvanske županije. Most je 2000.godine dodan u prostorni plan županije. U dva navrata, 2005.godine i 2007.godine, svečano su otvarani radovi na projektu izgradnje Pelješkog mosta no izgradnja nije imala nikakvog pomaka sve dok Hrvatska nije postala punopravnom članicom Europske Unije 2013.godine. Fondovi Europske Unije su 2015.godine odobrili sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta u omjeru 85%-15% (85% su sredstva EU, a preostalih 15% sredstava je na teret proračuna Republike Hrvatske).
Svečano otvorenje Pelješkog mosta
U sklopu ceremonije otvaranja mosta u srpnju ove godine nastupili su brojni izvođaći, a mostom su prvi prošli automobili hrvatske proizvodnje – Rimčeva Nevera te automobil hrvatskog vozača Nike Pulića. Osim toga, četrdesetak veterana I. i IV. gardijske brigade te 163. brigade iz dubrovačkog područja, provezli su se motociklima Pelješkim mostom iz Brijeste na Pelješcu u Komarnu. Predsjednik Vlade naglasio je ispravnost i korektnost prvog prolaska po mostu od strane hrvatskih branitelja, ljudi koji su oslobađali Hrvatsku te dali veliki doprinos slobodi, demokraciji, državi i neovisnosti.
Utjecaj Pelješkog mosta na gospodarstvo i turizam Hrvatske
Pelješki most na više razina utječe na hrvatsko gospodarstvo i turizam. Prije svega, Pelješac će postati dostupniji i bolje povezan sa ostatkom Hrvatske i regije, što će imati veliki utjecaj na razvoj pelješkog turizma i gospodarstva. Putnici će, između ostalog, biti u prilici istražiti ovaj dio Hrvatske, upoznati pelješke vinare, kušati stonske kamenice i upoznati autohtona poljoprivredna domaćinstva.
Most je namijenjen isključivo za prometovanje motornim vozilima, minimalnom brzinom od 60 km/h. Međutim, teški kamioni i kamioni koji prevoze opasne terete ne smiju prometovati mostom dok se ne završi Stonska obilaznica. Promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama širine 3,5 m uz koje se nalaze nešto uže zaustavne trake, širine 2,5 m, za vozila u kvaru. Most nema nogostup za pješake ni biciklističke trake
Osim što izgradnja Pelješkog mosta omogućuje bolju povezanost s Pelješcom, ujedno čini otoke Korčulu i Mljet prometno dostupnijima.
Također, osim mogućnosti lakšeg i bržeg dolaska na spomenute otoke, jug Hrvatske i grad Dubrovnik postaju bolje konačno direktno povezani s ostatkom teritorija Republike Hrvatske, te prelaženje državne granice na Neumu više nije nužno. Shodno tomu, očekuje se da će se skratiti vrijeme putovanja ovim područjem za više od 50%. Osim realizacije Pelješkog mosta, planirana je i izgradnja dvosmjernih pristupnih cesta, kao i obilaznica oko Stona, što će svakako olakšati pristup mostu i prometovanje.