Kružno gospodarstvo: Zašto je važno?

Za početak, odgovorimo na pitanje: što je kružno gospodarstvo? Kružno gospodarstvo je dio zelene ekonomije te se odnosi na model proizvodnje i korištenja proizvoda, a što uključuje: ponovno korištenje, dijeljenje, posudbu i reciklažu postojećih proizvoda. Sve navedeno se radi kako bi se određeni proizvod što više i što dulje koristio te maksimalno iskoristio potencijal proizvoda, a samim time i smanjila količina otpada.

U današnje vrijeme otprilike 56% komunalnog otpada završava na 93 aktivna odlagališta u Hrvatskoj. To je znatno više od 23% EU prosjeka odlaganja komunalnog otpada. Najveći udio u ukupnom otpadu u Hrvatskoj zauzima upravo komunalni otpad.

Kružno gospodarstvo

Kružno gospodarstvo je alternativno rješenje za trenutni sustav linearne ekonomije, koja se bazira na konceptu proizvodnje, potrošnje i bacanja. Ono je model koji se zasniva na principima eliminiranja otpada i oblika zagađenja, održavanja materijala u upotrebi što je moguće duže i obnavljanja prirodnih sustava. Dugotrajnim držanjem proizvoda, opreme i infrastrukture u uporabi, poboljšavamo produktivnost tih resursa, te drastično smanjujemo našu potražnju za resursima, stvarajući sve održivije društvo za buduće naraštaje.

Glavna načela sustava kružnog gospodarstva su:

  • Smanjenje otpada i zagađenja
  • Zadržavanje i održavanje materijala u upotrebi što je moguće duže
  • Obnova prirodnih sustava

Prednosti kružnog gospodarstva

Prednost kružnog gospodarstva je to što dugoročno pridonosi održivoj budućnosti gospodarstva, okoliša i društva u cijelini kroz veću kvalitetu života i veće uštede. Model kružnog gospodarstva smanjuje pritisak na prirodne resurse, poboljšava sigurnost opskrbe resursima i sirovinama, potiče inovacije i konkurentnost, te ima pozitivan utjecaj gospodarski rast i razvoj. U praksi, to podrazumijeva smanjenje otpada na minimum. Kad određeni proizvod završi svoj životni vijek, materijali od kojih je on sačinjen zadržavaju se u krugu gospodarstva koliko god dugo je to moguće. Ti materijali se iznova koriste, ponajviše u ponovnoj proizvodnji, stvarajući tako daljnju, ali i dodanu vrijednost.

Primjerice, staklo se može beskonačno reciklirati, a za 1 tonu proizvedenog papira treba posjeći oko 24 stabla. Plastika može poslužiti u izradi odjevnih predmeta, igračaka, nove ambalaža, i slično. U odnosu na običnu proizvodnju papira, recikliranje izrazito smanjuje zagađenje vode (za oko 35%) i zagađenje zraka (za otprilike 74%). List papira moguće je reciklirati četiri do šest puta prije nego što se potpuno raspadne i postane neiskoristiv. Aluminij i čelik recikliranjem ne gube svoja karakteristična svojstva, bez obzira koliko puta se reciklirali, ostati će jaki i izdržljivi.

Kad je riječ o poslovnim subjektima, s obzirom na činjenicu da tvornice fokusirane na proizvodnju u EU troše u prosjeku oko 40% rashoda na nabavu materijala, zatvoreni krug kružnog gospodarstva može im znatno povećati profitabilnost, kao i pružiti veću zaštitu od fluktuacije cijena sirovih materijala. Uz navedeno, kružno gospodarstvo potiče i stvaranje novih poslova i poduzetništva unutar pojedinog poduzeća koje implementira sustav kružnog gospodarenja otpadom, kao i na tržištu rada.

U Europskoj Unijii se godišnje proizved 2,5 milijarde tona otpada, što prema sustavu linearne ekonomije veoma zagađuje okoliš, prvenstveno iz razloga što su proizvodi većinski izrađeni od jeftinih i lako dostupnih sirovina. Uloga društva je ključna u ostvarenju kružnog gospodarstva: selektivnim prikupljanjem otpada može se iskoristiti gotovo cijela količina stvorenog otpada, a zatim ga se kao sekundarnu sirovinu vraća u proces industrijske proizvodnje.

 

Regulativa kružnog gospodarstva

Ključni elementi regulative i zakona o gospodarenju otpadom, koji je usvojen 2018. godine i proširen 2021.godine, a odnosi se na kružno gospodarstvo, definiraju sljedeće:

  • cilj o recikliranju EU komunalnog otpada do 2035 godine
  • cilj o recikliranju ambalažnog otpada do 2030. Godine
  • cilj o odlagalištima kojim je definirano kako se na odlagališta smije odlagati do 10% komunalnog otpada
  • odvojeno prikupljanje biološkog otpada do 2023.godine te odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada do 2025.godine
  • brojne druge mjere i regulative koje se odnose na ponovno korištenje proizvoda i sirovina, podupiranje recikliranja proizvoda itd.

U okviru Zelenog plana i kao dio predložene industrijske strategije, uključen je novi akcijski plan za kružno gospodarstvo iz 2021.godine. Ideja je da se proizvode što trajniji održivi proizvodi, a sve s ciljem produđženja roka trajanja i smanjenja otpada.

Akcijski plan za kružno gospodarstvo predlaže sljedeće mjere:

  • Proizvodnja održivih proizvoda
  • Osnaživanje potrošača i njihovo pravo na popravak
  • Stvaranje konkretnih mjera za sljedeće sektore:

      ➜ elektroniku

      ➜ baterije i vozila

      ➜ ambalažu

      ➜ plastiku

      ➜ tekstil

      ➜ hranu

      ➜ građevinarstvo

U prilog poticanja kružnog gospodarstva ide i novi sustav prikupljanja i odvajanja otpada u Gradu Zagrebu. Grad Zagreb je uveo službene vrećice ZG Holdinga, isključivo u koje je od 1.listopada 2022.godine dozvoljeno odlagati komunalni otpad. Uz njih, otprije su već postojeće službene vrećice za odvajanje plastičnog otpada (“žuta vrećica”) i biootpada (“smeđa vrećica”). Tako je Zagreb stvorio prve predispozicije za sve veću implementaciju sustava kružnog gospodarstva, i kao glavni grad postavio je ogledni primjer drugim gradovima za daljnju implementaciju sustava kružnog gospodarstva.

Također, nakon dva razorna potresa koji su udarili Zagreb 2020.godine i učinili nemjerljivu štetu jezgri staroga grada, Vlada Republike Hrvatske je za prioritetnu kategoriju otpada za primjenu sustava kružnog gospoodarstva označila sektor građevnog otpada i sektor otpada od rušenja. Bez obzira na to što su ti sektori i prije 2020.godine imali visok prosjek recikliranja, potresi su svojim razornim karakterom stvorili nove ogromne količine građevnog otpada, u vidu porušenih zgrada i kuća diljem grada.

Kružno gospodarstvo ne samo da utječe na okoliš i smanjenje otpada, ono utječe i na gospodarstvo. Povećava konkurentnost, inovacije i gospodarski rast, te stvara nova radna mjesta. Prema službenim informacijama Europske unije, očekuje se kako će se stvoriti do 700 tisuća novih radnih mjesta do 2030. godine.

Za dodatne informacije o aktualnim fondovima Europske unije, kontaktirajte Signum Savjetovanje savjetnike koji će vam pružiti sve informacije. Stručnjaci Signum Savjetovanja rado će vam pružiti više informacija o mjerama za kružno gospodarstvo kao i konkretnim fondovima te mogućnosti apliciranja na iste. Stojimo vam na raspolaganju na info@signum-savjetovanje.com i/ili 091 2849 003.

Nazovite odmah za sva pitanja!

Pošaljite upit:


Share This